![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() |
|||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||
Lingala is one of the principal languages spoken in the Democratic Republic of Congo (DRC), (Congo-Kinshasa), and the Republic of Congo (Congo-Brazzaville). The Lingala of today is based on Bobangi, spoken by the people (bangala) who lived along the Congo River between Lisala and Kinshasa. Bobangi was the regional trade language until the arrival of the Europeans in the late nineteenth century.
The colonial administration needed a common language for the region and started to use the language for missionary and administrative purposes, calling it Bangala to set it apart from Bobangi. Compared to local Bantu languages, its sentence structure, word structure and sounds were simplified and its speakers freely borrowed words and constructions from other languages they knew. It became the language of the army, police, administration, education, politics, media, and missionaries.
Lingala language can be divided into four variations: Standard Lingala, Spoken Lingala, Kinshasa Lingala, and Brazzaville Lingala.
Standard Lingala is mostly used in educational and news broadcasts on radio or television, in religious services in the Catholic Church and is the language taught as a subject at all educational levels. Standard Lingala is historically associated with the work of the Catholic Church and its missionaries. It is largely used in formal functions.
Spoken Lingala is the variation mostly used in the day-to-day lives of Lingala speakers. This variation of Lingala is historically associated with the work of Protestant missionaries. Spoken Lingala is largely used in informal functions, and the majority of Lingala songs use Spoken Lingala over other variations. Modern Congolese music, called soukous, is one of the most popular in Africa and is a true source of enrichment of the language.
Kinshasa Lingala and Brazzaville Lingala are the dialects from the capitals of both Congos. They are both heavily influenced by other Bantu languages as well as French (the official language of both countries). They both have many borrowed words from those languages, as well as a simplified phonology and grammar. Over 10 million people speak Lingala.
Lingala - lisolo ya mokuse
Lingala ezali moko ya minoko balobaka na Republique Democratique ya Kongo (Kongo-Kinshasa) na Republique ya Congo (Kongo-Brazzaville). Lingala ya sikoyo euta na Bobangi, elobamaka na bato (Bangala) oyo bafandaka mpembeni na ebale ya Kongo kati na Lisala tii na Kinshasa. Bobangi ezalaka monoko ya mombongo na esika tii na bokomi ya bato ya Mpoto na suka ya sekulo ya zomi na libwa.
Leta ya banoko balingaka monoko ya lisanga na ebandaki koloba yango mpo na mosala ya bateyi na ya botambwisi. Babengaka monoko oyo Bangala mpo na kokesenisa yango na Bobangi. Koleka lokola minoko ya babantu awa, botongi ya baphrase na botongi ya maloba na makelele ezalaki koleka minoko misusu ya babantu na simplicite. Balobi ya Lingala badefa maloba na botongi uta na minoko misusu oyo balobaka. Lingala ekoma monoko ya basoda, bapolisi, batambwisi, bato ya leta, balakisi, bakomi nsango na basango.
Monoko ya Lingala ekoki kokabwana na biteni minei: Lingala ya standard, Lingala oyo balobaka, Lingala ya Kinshasa na Lingala ya Brazzaville.
Balobaka Lingala ya standard na baemissions ya nsango na botangi, na mesi ya katoliki. Batangisaka Lingala na bakelasi ya ebandeli, bakelasi ya ntei na bakelasi ya suka. Lingala ya standard elobamaka na ntango ya formel. Esangana na mosala ya bakatolik.
Lingala oyo balobaka ezali na ndenge moko na ntango nyonso. Esangana na mosala ya baprotestants. Lingala oyo elobamaka na ndenge moko ya informel. Banzembo mingi ya Lingala balobaka na ndenge ekeseni. Miziki ya Kongo ya sikoyo babengi yango soukous ezali miziki oyo eyebani na bato mingi mpenza o kati ya Afrika na ezali mpenza ya solo mosisa ya monoko.
Lingala ya Kinshasa na Lingala ya Brazzaville ezali nkota ya bamboka mikonzi ya Kongo mibale. Ezali lisanga ya minoko ya babantu misusu na falanse, monoko ya leta na bikolo mibale. Minoko mibale lizali na maloba mingi oyo edefamaka uta na minoko misusu. Bato koleka bamillions zomi balobaka Lingala.
In the mind of a thinker!
What does a thinker think? Who is a thinker? What is an idea? Where does an idea come from? Let’s cogitate about it. Every one is a thinker but it depends how one can use his idea in order to generate something that can be used for the betterment of people. It does not mean that every idea must be good. We have already seen many ideas that are bad. Examples are numerous! At this time, you are a thinker but, you do not think so. Since you are doing this work, we can say that you are thinking. You do not realize it. Think again about it for a few moments! We think when we do everything. We think when we drive, eat, talk or write. We even think when we drink alcohol although our thoughts can be a little bit deranged and get worse when becoming very drunk. Surprisingly, we are still thinking but we may not remember what we are thinking about. We live because we are thinking. If not, then we are dead. A dead body does not think because the brain is not functioning. We live because of our thoughts. Before you do something you must think. Do we think when we sleep? When we dream, do we think? If you say that we do not, can you say that we are dead? Be careful! We are still breathing that is the reason why we are not dead. Can a two-day old baby think? Can you say that he thinks because he breathes? Can his thinking and breathing increase as he grows? How can you get into someone’s brain in order to understand his thinking? Can you observe his actions in order to understand his thinking? How can you do it? How can everyone think the same thing? Everyone has his own idea that emanates from his brain. Is a foolish man also a thinker? Yes! He is a thinker because he is alive and breathing. Therefore, he is a thinker. Is that not what we have just said? That is what we said.
BN
O kati ya bongo ya mokanisi!
Eloko nini mokanisi akanisaka? Nani yango azali mokanisi? Eloko nini ezali likanisi? Esika wapi likanisi eutaka? Tika tokanisa mpo na yango. Moto nyonso azali mokanisi, kasi etali ndenge nini moto akoki kosalela likanisi na ye mpo na kokela eloko oyo ekoki kosalela mpo na bolamu ya bato. Elingi koloba te ete likanisi nyonso esengeli kozala malamu. Tosila komona makanisi mingi oyo ezali mabe. Ndakisa ezali mingi mpenza. Sika oyo yo ozali mokanisi, kasi ozali kokanisa boye te. Lokola ozali kosala mosala oyo, tokoki koloba ete ozali kokanisa. Ozali komona yango te. Kanisa lisusu mpo na yango na mwa ngonga moke. Tokanisaka ntango tozali kosala makambo nyonso. Tokanisaka ntango tozali kotambwisa motuka, ntango tozali koliya, ntango tozali koloba, ntango tozali kokoma, ntango tozali komela ata ntango tozali komela masanga tozali se kokanisa, kasi makanisi na biso makoki kobeba mwa moke mpe makoki kobeba mpenza ntango tolangwe mpenza. Na kokamwa tozali se kokanisa, kasi tokoki kokanisa te eloko nini tozali kokanisa. Tozali na bomoi mpambe te tozali kokanisa. Soki te, nde tokufi. Ebembe ekoki kokanisa te mpamba te bongo ezali kosala te. Tozali na bomoi likolo ya makanisi na biso. Liboso osala eloko esengeli ete okanisa. Tokanisaka ntango tozali kolala? Ntango tozali kolota ndoto tokanisaka? Soki olobi ete tokanisaka te, okoki koloba ete tokufi? Sala keba! Tozali se kopema yango wana tokufi te. Mwana ya mikolo mibale akoki kokanisa? Okoki koloba ete azali kokanisa mpamba te azali kopema? Likanisi mpe bopemi na ye ekoki kokola ntango azali kokola? Ndenge nini okoki koyingela o ntei ya bongo ya moto mpo na koyeba likanisi na ye? Esengeli ete otala makambo na ye mpo ete oyeba likanisi na ye? Ndenge nini esengeli ete osala yango? Ndenge nini bato nyonso bakoki kokanisa eloko moko. Moto nyonso azali na likanisi na ye moko oyo euti na bongo na ye. Moto ya liboma azali mpe lokola mokanisi? Ee! Azali mokanisi mpambe te azali na bomoi mpe azali kopema yango wana azali mokanisi. Ezali eloko oyo tosili koloba te? Ezali eloko oyo tolobaki.
Susan
April 2008
Seule dans le vieux Manoir de Jemelle.
Il s'agit de notre vieille Octavie, attachée à la famille de notre père depuis 30 ans, et qui jouissait de la totale confiance de tous.
Le Manoir se trouvait le long de la petite rivière qui traverse la commune de Jemelle. Accolé une-ferme ancienne, le Ferme du Manoir, l’ensemble avait un aspect lugubre et triste. Construit en pierres grises du pays, toit d'ardoises, une cour inégale entourant un carré de purin, l'endroit n'avait rien d'avenant. Le Manoir, et ses annexes, venait d'être restauré et notre famille devait s'y installer très prochainement
Les lieux étaient déserts. Seuls quelques passants se hâtaient dans les rues. L'hiver cette année était rude, neige et verglas étaient au rendez-vous. Un ciel bas et une grésille glacée, tel était le menu de cette journée.
Le Manoir se devait d'être surveillé en ces temps incertains. Ce fut notre chère Octavie qui fut désignée pour faire acte de présence au sein de l'ancienne bâtisse. Elle devait y demeurer seule quelques jours afin de préparer l'arrivée de la tribu Everard.
Un soir, après avoir fermé l'ensemble des portes et accès, notre chère Octavie se prépare à rejoindre sa chambre sous les toits. Pas d'électricité. Seule la bougie règne. Elle monte lentement l'escalier, dont les vieilles planches gémissent sous ses pas. Essoufflée, elle atteint le petit palier sur lequel donne sa chambre. Octavie, la journée fut rude, fatiguée, pose la bougie et se prépare à se mettre au lit. Elle tend P oreille, tout est calme, pas un bruit. Seul le miaulement du vent se fait entendre au dehors.
Le lit ancien est haut sur pattes. H faut se hisser, s'asseoir et enfin s'étendre. Octavie est maintenant assisse dans son lit, les couvertures tirées jusqu'à la taille. Devant elle, sur le mur d'en face, un grand miroir en pied reflète son image. Elle s'attarde quelque peu à se regarder et ce faisant, tout à coup, remarque soudain avec horreur, sous son fit, deux mains à plats sur le sol et, semble-t-il, une chevelure appartenant, sans nul doute, à un homme caché au ras du plancher. Le miroir ne peut la tromper. Elle se glace d'effroi et sent son corps se raidir de frayeur.
Que faim, que faire ?? Elle est courageuse mais elle este vielle et pas très forte. Tétanisée, elle n'ose mettre un pied à terre. Après avoir soufflé la bougie, posée sur la table de nuit, elle se résigne à se glisser, très lentement et complètement, sous les couvertures. Et maintenant, attendre et attendre, sans un souffle, sans un mouvement Qui est cet inconnu ? Qu'est-il venu faire ? Quelles sont ses intentions ? Que me veut-il ? Je ne sais pas me défendre !
Le temps s'écoule, pas un bruit sous le lit ! Pourtant, je l'ai bien vu, il est là ! Faire semblant de m'être endormie,...voilà la solution ! Je devra bien bouger, alors ! Il devra faire quelque chose,... mais quoi ? Terreur, terreur !!!
Je tremble et mes dents s'entrechoquent . Je dois me calmer et faire semblant de dormir. Voilà, je respire lentement, lentement,...je souffle un peu et recommence à respirer calmement. Le temps passe,... il doit me croire assoupie. Que va-t-il se passer ?
Oui, j'entend un glissement long et régulier. D bouge. H sort d'en dessous de mon lit. Mon Dieu, mon Dieu, c'est la fin...je vais mourir. Et puis,...et puis...je devine qu'il se redresse, qu'il hésite, qu'il écoute ma respiration, se penche peut are vers moi.
Le noir est total. Mon œil, au ras de la couverture, devine une vague ombre. La poignée de la porte tourne lentement. Un pas se pose, puis deux,...un petit grincement de porte qui s'arrête aussitôt,... il est aux aguets ! Encore un pas,.. .puis deux. La porte cogne légèrement,... serait-il parti ? Longtemps, je reste pétrifiée de peur, incapable de bouger.
Le temps passe, plus rien ne bouge. Soudain, très lentement, je devine un peu plus de clarté. J'entrevois le miroir épouvantable. Une pâle raie de lumière se glisse entre les vieux rideaux qui masquent la fenêtre. Oserais-je bouger, m'asseoir, me regarder dans la glace, mettre un pied hors du lit ? Oui, je dois réagir, bouger. Je me lève, mets un pied à terre . J'ouvre les rideaux, je respire enfin, je vois les toits, les arbres au loin. Je vis. Je me précipite vers le miroir et m'y regarde ! Mes cheveux sont devenus blancs. Je ressemble à une rescapée. Octavie est devenue vieille !
Nous n'avons jamais su qui était venu rôder, puis se cacher ensuite, sous le Ut d'Octavie. Peut-être cet homme avait-il ses raisons. Peut-être a-t-il eu aussi peur qu’ Octavie ? Octavie est restée encore longtemps parmi nous. J'étais son préféré et j'aurais aimé être là, pour la défendre.
Bobele o Ntei ya Ndako Monene ya Jemelle
Lisolo oyo etali nkoko ya mwasi na biso, Octavie, oyo azalaki mosali ya libota ya tata na biso banda kala. Tondimelaki ye mingi.
Ndako monene ya biso ezalaki penepene ya ebale moke oyo ekatisaki mboka ya Jemelle, Belgique. Soki otalaki ndako ya kalakala wana na mbutu, mbele okoyoka mwa nsomo. Ntango wana, batondi ndako bazalaki kobongisa efelo ndenge na ndenge, kobongisa ndako liboso ya bokotisi ya libota na biso.
Mbutu oyo Octavie ezalaki kuna, ezalaki bato mingi te nzinga-nzinga ya ndako. Baoyc bazalaki libanda, balekaki nokinoki na nzela, kokende o bandako na bango. Eleko wana ezalaki molili makasi mpenza na neige efandaki bisika na bisika. Ezalaki ntango mwa mabe.
Esengelaki moto moko akengele ndako na ntango wana. Toponaki tee Octavie akende kofanda kuna, kosala tee batu bakanisa tee libota mobimba lisili kokoma na ndako. Tolingaki tee afandaka kuna bobele mpo na kobatela na kobongisa ndako mwa mikolo misato liboso ya bokomi na biso.
Na mbutu moko kati ya mikolo wana, nsima afungolaki ezibeli ya ndako, Octavie amilengelaki kobuta escalier kokende na ndako ya kolala. Likolo ya bozangi na mwinda na ndako, atambolaki na bougie se moko. Mokolo wana elembisaki nzoto ya ye, nde azalaki na mposa ya kolala. Ekomi na ndako ya kolala, liboso ya kobuta na mbeto, amekaki koyoka sold ezalaki makelele moko. Ya solo, makelele ezalaki te. Ndako nyonso ezalaki nye, - ayokaki se mpepo oyo esalaki makelele mwa moi.
Mbeto wana etongamaki na ndenge ya kala kala: ezalaki na makolo minei mwa molai. Mpo na kobuta mbeto, esengelaki Octavie moto mokuse - apumbwa mwa moke. Na efelo penepene ya mbeto, ezalaki talatala moko monene. Liboso ya kokuisa moto, Octavie alingaki komitala na talatala - mbala moko, nsomo eswaki ye MINGI! Ayokaki molili-molili na nzoto mobimba. Kati ya talatala, amonaki maboko mibale na nse ya mbeto. Mpe kala mingi te, amonaki minsuki ya moto moko na nse ya mbeto.
Akanisaki "Nasala eloko riini? Nazalaki nkoko, mpe nazalaki makasi te." Abangaki kotiya likolo ya ye na mabele. Nsima mwa moke, akanaki mokano ya komekola moto oyo alingaki kolala pamba. AtiyaM mpepo na bougie mpo na kosila mwinda na azwaki belanketi mpo na kotanda yango likolo na nzoto. Motó ya ye etambolaki-tambolaki. "Moto oyo namonaki, amibombaki na nse ya mbetu mpo na nini? Alingi kosala nini? Nayebi te sold nakoki komibatela."
Ngonga elekaki malembe, malembe. Ezalaki makelele ata moko te na nse ya mbeto. Octavia aumelaki koyoka na nsomo. Akanisaki tee esengelaki moto kuna asala eloko . moko, kasi akokaki koloba ekozala eloko nini te!
Octavie alingaki kosala moto wana akanisa tee azaiaki kolala. Apemaki malembe, malembe tii angulumaki mwa moke. Nsima ya ngongo mingi te, Octavie amitunaki: « Eloko nini ekosalama? »
Mbala moko ayokaki makelele moke moke. Moto oyo azaiaki na nse ya mbeto amekaki kokita esika wana. Octavie akanisaki "Sik'awa akoboma ngai, ya solo!"
Nsima mwa moke moto oyo atelemaki. Likolo ya molili Octavie akoki komona ye te, kasi ayokaki makelele moke lokola bofungwami ya ezibeli. Ya solo- Moto atikaki Octavie na ndako ya kolala? Bonmgani lisusu ezalaki na ndako te.
Ngonga mingi te, Octavie atelemaki mpo na kotala libanda na lininisa ya ndako. Molai mpenza, amonaki elili na moto moko oyo akimaki mbango-mbango kobima lipango.
Na nsuka, Octavie amitalaki lisusu na talatala - amonaki tee nsuM na ye ya mwindo ekomaki nsuki ya mpembe-mpembe.
Ekomaki na Francais na Florent Everard
Ebalusaki na Lingala na Patricia P.